Čovjek doduše najčešće govori radi sebe, ali mora da osjeti odjek svojih riječi.

“Iz njega je izlazilo znanje kao rijeka, kao potop, zatrpavala su te imena, zbiv…”

“Ne gunđam i ne žalim se (ne znam zašto bih), a ljudi se čude i kao da im je kri…”

“Sve će proći. Ali, kakva je to utjeha? Proći će i radost, proći će i ljubav, pr…”

“Kasno je, sjećanja, uzalud se javljate, beskorisne su vaše nemoćne utjehe i pod…”